Naziv projekta: Optimizacija i poboljšanje učinkovitosti radiološke dijagnostike u sustavu zdravstva Republike Hrvatske – Radiološki edukacijski centar (UP.02.2.1.05.0001)

Korisnik: Referentni centar za radiologijsku prevenciju, dijagnostiku, terapiju i rehabilitaciju bolesti glave i vrata Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, Vinogradska cesta 29, 10 000 Zagreb

Ukupna vrijednost projekta: 32.559.724,50 kn, od čega 27.675.765,82 kn sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Razdoblje provedbe projekta: 36 mjeseci (17.12.2019. – 17.12.2022.)

Sažetak projekta: Projektom će se riješiti problem nedostatnog znanja i vještina zdravstvenih djelatnika u području radiologijske prevencije, dijagnostike, terapije i rehabilitacije bolesti glave i vrata te će se osigurati uvjeti za učinkovito pružanje usluga u zdravstvenom sektoru korištenjem najmodernije radiološke opreme, čime će se dugoročno ostvariti financijske uštede. Navedenim  će se zadovoljiti potrebe ciljane skupine i krajnjih korisnika, što će se odraziti na poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite te povećanje učinkovitosti i djelotvornosti zdravstvenog sustava Republike Hrvatske.

Kontakt osoba za više informacija: Izv. prof. dr. sc. Dijana Zadravec, dr. med., voditeljica projekta
(projekt.rec@gmail.com)

Naziv projekta: Razvoj i modernizacija znanstveno-istraživačke djelatnosti Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC Sestre milosrdnice (KK.01.1.1.09.0023)

Ukupna vrijednost projekta: 428.145,83 kn

Razdoblje provedbe projekta: 8 mjeseci od potpisa Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

Faza projekta: Projekt je prijavljen na Poziva na dostavu prijedloga „Priprema IRI infrastrukturnih projekata“ (referentni broj: KK.01.1.1.09) te je u fazi evaluacije.

Sažetak projekta: Provedbom projekta pri Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice izradit će se projektna dokumentacija koja nedostaje, a temeljem koje će pristupiti prijavi i realizaciji IRI infrastrukturnog projekta koji obuhvaća i organizacijsku reformu. Nakon provedbe infrastrukturnog projekta, stvorit će se uvjeti za provođenje istraživanja unutar znanstvenog područja biomedicine i zdravstva koja će omogućiti stvaranje nove znanstvene, društvene i gospodarske vrijednosti, posebno u prioritetnim područjima Strategije pametne specijalizacije (S3).

Povijest radiologije u bolnici KBC Sestre milosrdnice počinje nabavom prvog rendgenskog uređaja 1901. godine, koji je jedan od prvih rendgenskih uređaja u Hrvatskoj, nabavljen samo šest godina nakon otkrića rendgenskih zraka (1895.).

Kad je 1894.g. na sadašnjem mjestu Bolnica milosrdnih sestara započela s radom, bila je najveća i najsuvremenija bolnica u ovom dijelu Europe.

Tadašnje vlasnice Bolnice, sestre Sv. Vinka, na poticaj dr. T.Wickerhausera 1901. nabavile su rendgenski uređaj kojeg je dr. D. Mašek naručio od tvrtke Hirschmann u Berlinu. Bio je to uređaj s induktorom i akumulatorom. Prema podacima iz Liječničkog vjesnika iz 1902., već je 26. ožujka tadašnji voditelj Rendgenskog odjela, a kasnije šef Očnog odjela, dr. Kurt Hühn prikazao prvih 11 rendgenograma snimljenih u Kirurškom odjelu kod „primarija“ Wickerhausera. Radilo se o rendgenskim prikazima stranih tijela, fraktura i luksacija. Snimio je i postraničnu snimku petne kosti, za publikaciju dr. Dursta „O Ahilodiniji“.

U prvo vrijeme svi su se liječnici služili rendgenskim aparatom i svaki je liječnik sam pregledavao svoje bolesnike. Kasnije je radiološku dijagnostiku i terapiju preuzeo jedan liječnik, koji se naročito zanimao za rendgenologiju i pokazivao spretnost u rukovanju uređajem, a nije bio preopterećen drugim aktivnostima. To je najčešće bio kirurg ili internist, jer je prvi rendgenski uređaj bio smješten u Klinici za kirurgiju, a drugi u Klinici za unutarnje bolesti. Tako su naši pioniri kirurgije i interne s početka 20. stoljeća ujedno bili i prvi radiolozi.

Kad je K. Hühn postao šefom Očnog odjela, rukovanje rtg uređajem preuzeo je tadašnji asistent Kirurškog odjela dr. M. Čačković, koji se rendgenologijom, uz kirurgiju, bavio do 1918. kad je morao napustiti ovu struku zbog oštećenog zdravlja. Godine 1905. objavio je snimke skeleta krapinskog pračovjeka za Gorjanović-Krambergerovo djelo: „Der diluviale Mensch von Krapina in Kroatien“ (Walkoff, Wiesbaden, 1906). Iste je godine prikazao rendgenograme većeg broja stranih tijela, strijelnu ozljedu drvetom i kamence u mokraćnom mjehuru. Od istog autora potječe i prvi stručni članak iz rendgenologije u Liječničkom vjesniku, 1907.g. pod naslovom „Nekoliko rijetkih röntgen nalaza – 1. anomalija desne ruke, 2. suprakondilarni prijelom humerusa i 3. mnogostruke frakture metakarpalnih kostiju“.

Prvi pravi specijalist rendgenolog u Bolnici milosrdnih sestara je bio dr. Srećko Hoffmann koji je specijalizirao rendgenologiju u Holzknechtovu institutu u Beču. Namješten 1923.g., radio je u Bolnici jedino posao rendgenologa pa je 1924.g. pod njegovim vodstvom otvoren Rendgenološki odjel za dijagnostiku i terapiju.

1950.g. Zavod za radiologiju postaje nastavna baza Medicinskog fakulteta.