Klinika za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, osnovana je pred 115 godina u Bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu kao prvi dječji odjel u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe.

Osnovao ga je 1904. g Radovan pl. Marković (1874.- 1920.), prvi educirani pedijatar u Hrvatskoj. Puna dva desetljeća, do 1923. godine, ovo bio jedini takav odjel u Hrvatskoj i okolnim zemljama, i predstavljao mjesto začetka opće kliničke i socijalne pedijatrije i dječje infektologije.

Upravo ovdje se otvara prvi Centar za nedonošćad i ugroženu novorođenčad (1949. g) i instalira prvi inkubator 1954. g.

Profesor Emil Najman stječe svjetsko priznanje opisom megaloblastičke anemije koja u literaturi nosi njegovo ime (Imerslund-Najman-Gräsbeck anaemia, 1952.g.). Kao predstojnik klinike (1956. – 1977.) uvodi niz novih dijagnostičkih pretraga u pedijatrijsku praksu. Nastavljajući tu tradiciju velik broj fizikalnih, kliničko-laboratorijskih pretraga i metoda liječenja uvodi se prvi puta u pedijatrijsku praksu, upravo u ovoj klinici.

Prvi ultrazvučni pregled srca u djece na ovim prostorima izvela je profesorica Višnja Sabadi, a na Klinici je osmišljena i originalna rehidracijska otopina - ORS (prof.dr.sc. Vlado Oberiter, prof. dr. sc. Zvonko Jurčić).

Prvi pedijatar koji se  počeo sustavno baviti problemom poremećaja u jedenju u djece u ovom dijelu Europe bio je profesor Zvonko Jurčić, još 1985.g. kada je postavio temelje rada multidisciplinarnog tima, daleko prije smjernica svjetskih stručnih društava.

Razvoj klinike na kratko otežava tragedija kada je u velikom požaru, u siječnju 2002. godine, u nepuna dva sata u potpunosti uništen čitav pedijatrijski odjel i Centar za nedonošćad. Brza i profesionalna intervencija medicinskog osoblja bolnice spriječila je da tragedija ne ugrozi i živote 80 malih pacijenata koji su u tom času boravili na klinici. U idućih nekoliko godina zdravstveni i nastavni rad klinike odvijao se u teškim uvjetima improviziranih prostora, no na istoj kvalitetnoj stručnoj razini. U novouređenim prostorima koji su otvoreni 2004. godine, objedinjavanjem ambulantnog i bolničkog dijela znatno su povećani ukupni kapaciteti uz mogućnost smještaja majki dojilja uz dijete kao i apartmanskog smještaja, što je značajno poboljšalo kako uvjete rada i liječenja, tako i udobnost smještaja bolesnika.

Bogata tradicija i vizionarski rad nastavljaju se do današnjih dana.

Na Klinici djeluje jedini centar u Hrvatskoj i regiji, u kojem se kontinuirano, kroz više od tri desetljeća pruža skrb djeci i adolescentima s anoreksijom i bulimijom nervozom, njegujući multidisciplinarni pristup liječenja na temeljima učenja profesora Jurčića, u skladu sa suvremenim smjernicama europskih i američkih stručnih društava. Ovaj rad formaliziran je 2016.g. otvaranjem prvog Centra za poremećaje u jedenju kod djece i adolescenata kao funkcionalne jedinice KBC-a Sestre milosrdnice.

2008. g. osnovana je nova neurofiziološka jedinica kontinuiranog petodnevnog video-EEG telemetrijskog praćenja djece, jedina takva u Hrvatskoj do danas. Daljnji iskorak u radu neuropedijatrijskog tima Klinike za pedijatriju bilježi se 2019. Godine, kada postaju predstavnici Hrvatske i pridruženi član Europske referentne mreže za rijetke i kompleksne epilepsije dječje dobi (European Reference Networks for rare and complex epilepsies- Epi Care) https://epi-care.eu/

Od 2017.g. zaslugom kontinuiranog i predanog rada tima pedijatrijskih endokrinologa i medicinskih sestara, Odjel za endokrinologiju i dijabetes Klinike za pedijatriju nosi naziv europskog Centra izvrsnosti ‘International Society for Pediatric and Adolescent Diabetes; ISPAD-a’ i Međunarodne federacije za dijabetes: 'Center of reference for pediatric diabetes'.  https://www.ispad.org/

U svakodnevnu praksu uvedeni su i novi dijagnostičko/terapijskih zahvati iz područja dječje kardiologije; od fetalne ehokardiografije s analizom srčanog ritma sve do brojnih zahvata iz područja interventne kardiologije  poput dijagnostičke kateterizacije srca sa selektivnim angiokardiografijama i hemodinamskom analizom, intervencijske kateterizacije, transezofagijske ehokardiografije, elektrofizioloških studija s/bez radiofrekventne krioablacije, implantacije i analize 'loop-recordera'. 2017. godine oformljen je tim pedijartijske ritmologije, te smo danas jedini centar u regiji u kojem elektrofiziološke studije s ablacijom u djece obavlja pedijatrijski kardiolog.

Od 2020.g. tim pedijatrijske reumatologije Klinike za pedijatriju u suradnji sa Zavodom za dijagnostičku radiologiju KBC Sestre milosrdnice, izvodi zahvat radiofrekventne ablacije osteid osteoma, u djece dobi od 10-18 godina. Stoga smo i u ovom području napravili iskorak kao jedini centar u RH gdje se ovaj zahvat može izvoditi u djece mlađe dobi.

Konačno, u najbližoj prošlosti, u jeku dvostruke krize, globalne pandemije COVID-19 i nakon velikog potresa u Zagrebu što je na brojne načine značajno otežavalo svakodnevni rad, tim liječnika, medicinskih sestara i tehničara pedijatrijske kardiologije Klinike za pedijatriju, u suradnji s timom Klinike za bolesti srca i krvnih žila, 08. srpnja 2020. po prvi put u Hrvatskoj, ugrađuje subkutani kardioverter defibrilator (SICD) djetetu zbog hipertrofične kardiomiopatije upravo u KBC Sestre milosrdnice. 

I ovim primjerom potvrđujemo tradiciju  kvalitetne suradnje i predanog rada

u unaprjeđenju zdravlja pedijatrijske populacije.

• Dr. Radovan pl. Marković, 1904. – 1920.
• Dr. Ljudevit Kobali, 1920. – 1938.
• Dr. Darinka Čepulić – Bičan, 1938. – 1946.
• Prim. dr. sc. Feđa Fišer Sartorius, 1946. – 1948.
• Prim. dr. Gustav Jungvirth, 1948. – 1955.
• Prof. dr. sc. Emil Najman, 1956. – 1977.
• Prof. dr. sc. Vlado Obereiter, 1977. – 1989.
• Prof. dr. sc. Željka Reiner – Banovac, 1990.
• Prof. dr. sc. Magda Kadrnka – Lovrenčić, 1990. – 2001.
• Prof. dr. sc. Tomislav Franjo Hajnžić, 2001. – 2007.
• Prof. dr. sc. Zvonko Jurčić, 2007. – 2008.
• Prof. dr. sc. Zora Zakanj, 2008. – 2011.
• Prof. dr. sc. Sanja Kolaček, 2011. – 2012.
• Prof. dr. sc. Ljerka Cvitanović – Šojat, 2012. – 2013.
• Doc. prim. dr. sc. Gordana Stipančić, 2013.- 2015.
• Prof. dr.sc. Miroslav Harjaček, 2015. – 2019.
• Doc. prim. dr. sc. Orjena Žaja, 2019. – danas