55 godina Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu

Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice proslavila je novu veliku obljetnicu svog osnutka i rada – 55 godina. U organizaciji predstojnika klinike, prof.dr.sc. Ante Bolanče, te ostalih djelatnika, u KBC-u Sestre milosrdnice 4. listopada 2017. godine održan je prigodni program.

Skup je uz predstojnika klinike otvorio ravnatelj KBC-a Prof. dr. sc. Mario Zovak, koji je naglasio značaj djelatnosti Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu za cjelokupnu bolnicu i pohvalio njen dosadašnji rad.

Obljetnici su se odazvali brojni uvaženi gosti, među ostalima rektor Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Damir Boras, predsjednik Hrvatskog društva za nuklearnu medicinu prof.dr.sc. Dražen Huić, predsjednik Hrvatske lige za borbu protiv raka prof.dr.sc. Damir Eljuga te potpredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora Morana Paliković Gruden u ime pacijenata, koji su se obratili okupljenima prilikom uvodnog predavanja.

Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu nastala je razvojem iz Odsjeka za primjenu radioizotopa Zavoda za radiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u tadašnjoj Kliničkoj bolnici „Mladen Stojanović“ (današnji KBC Sestre milosrdnice). Početkom 1950-ih dr. Kadrnka preuzima vođenje RTG odjela u današnjoj bolnici Sestara milosrdnica, sve dok 1954. godine nije unutar rentgenologije osnovan poseban odjel za onkologiju pod vodstvom dr. Körblera koji iste godine postaje i šef odjela. Odjel se tada prvenstveno bavi radioterapijom, te je u njega 1958. instaliran i prvi telekobaltski uređaj u našoj zemlji. Značajnim napretkom struke, te prostornim proširenjem tijekom vremena, stvoreni su uvjeti za osamostaljenje onkološke i nuklearnomedicinske djelatnosti od radiologije. Navedeno se dogodilo 1962. godine, u čemu velike zasluge ima profesor Šime Spaventi, koji postaje i prvi predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu. Od tada počinje ubrzani razvoj Klinike, uz povećanje i modernizaciju opreme, kao i zapošljavanje novih djelatnika. Prostornim proširenjem 1977. godine i dogradnjom novog objekta 1982. godine, Klinika je dobila suvremeni radni prostor od skoro 300 m2. Odlaskom akademika Spaventija u mirovinu 1990. godine, rukovođenje Klinikom preuzima akademik Zvonko Kusić, koji je u isto vrijeme bio i ravnatelj bolnice, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te kasnije i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), dužnost koju obnaša i danas.

Unatoč velikoj prošlosti, Klinika ne živi na uspjesima svojih prethodnika. Sadašnji predstojnik profesor Bolanča iznio je podatak kako u Klinici danas rade čak 22 doktora znanosti, 3 sveučilišna profesora, 3 docenta i 5 primarijusa. Također, Klinika je referentni centar za bolesti štitnjače Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, referentni centar za maligni melanom zajedno sa Klinikom za kožne i spolne bolesti, te referentni centar za imunodijagnostiku i imunoterapiju solidnih zloćudnih tumora. „Godišnje djelatnici Klinike objave preko 50 znanstvenih radova u domaćim i stranim časopisima. Organiziraju znanstvene skupove u suradnji s HAZU, od kojih su „Bolesti dojke“ i „Rak prostate“ već tradicionalni. U Klinici se danas vodi preko 10 projekata i isto toliko kliničkih studija.“, naglasio je prof. Bolanča.

Da ne bi sve proteklo u vrlo ozbiljnom i službenom tonu, djelatnici Klinike pohvaljeni su i zbog brojnih sportskih priznanja i osvojenih medalja, a sve uzvanike opustila je svojim nastupom klapa Kampanel, uz kadrove Klinike te prikaz djelatnika u svakodnevnom poslu.