Izložba akademske slikarice Martine Gulan

U Galeriji „Panacea“ Klinike za tumore – KBC Sestre milosrdnice, od studenog 2016. do veljače 2017. otvorena je izložba akademske slikarice Martine Gulan: ‘Braining – vječni sjaj neuroplastičnosti‘.

Izložba je dio projekta integrativne medicine koji  u Klinici za tumore u suradnji s brojnim likovnim umjetnicima traje od 2013. godine.

Martina Gulan

Leonardo da Vinci (1452 – 1519)

Slikar ima svemir u svojem umu i rukama.

William Blake (1757 – 1827)

Da su vrata percepcije očišćena sve bi se čovjeku činilo kao što jest, beskonačno.

Albert Einstein (1879 – 1955)

Imaginacija je važnija od znanja.

Paul Klee (1879 – 1940)

Umjetnost ne reproducira vidljivo; ona čini stvari vidljivima.

Martina Gulan

Vidjeti nije isto što i gledati. I obrnuto.

Rođena je 06.02.1978. u Splitu, odrasla u Makarskoj. Kao redovni student 2007. godine upisuje studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Diplomira slikarstvo 2011. godine te magistrira 2012., oboje u klasi prof. Igora Rončevića. Osim umjetnosti diplomirala je i magistrirala ekonomiju 2001. i stekla radno iskustvo u telekomunikacijama i grafici.

Bavi se figurativnim i apstraktnim slikarstvom, tehnike ulje na platnu, akvarel i tuš. Osim tradicionalnih tehnika bavi se i digitalnim radom (slikanje, 3D modeliranje).

Gaji dubok interes za neuroplastičnost mozga kojom se posebno bavila u svom magistraskom radu Braining’’. Britanski neurobiolog i neuroestetik prof. Semir Zeki uveo je pojam “neuroestetika’’ kojim, među ostalim, potkrepljuje teoriju da “…mnogi su slikari također neurolozi.”.

Od 2010. godine izlaže samostalno i grupno u Hrvatskoj te inozemstvu.

Redoviti je član HDLU Zagreb. Trenutno živi i radi u Zagrebu. // www.martinagulan.com

Odlomci iz kataloga, autor teksta Josip Karamatić, kustos:

“Već naslovi, Braining, Brainobserving, Brainbowing, Energibanje, Energijanje, Energibanje, upućuju na intrigantnu temu što zaokuplja slikaricu – ljudski mozak. Napredak neuroznanosti, za koji je kako i sama priznaje živo zainteresirana i mogućnosti temeljene na sve raširenijoj misli o potrebi sinteze znanosti u našem vremenu, koga suvremena francuska filozofkinja Catherine Malabou naziva ‘vrijeme oslobođenja neurona’, daju značajan stvaralački impuls slikarici. Mozak kao moguća prva i osnovna forma subjektivnosti okidač je razrađivanja slobodnih formi apstrahiranjem, ne više na viđenom-doživljenom osnovu, već i na tretmanu duhovnih i psihičkih fenomena čime se upuštamo u kontakt s ‘ispražnjenim’ platnom gdje slobodna forma više nije temelj ili, pak, podložak rasteru i situaciji već likovna datost sama za sebe.”

“Uza slike, umjetnica nudi i ključ njihova čitanja sadržan u pojmu brainobserving, predlažući shemu teorije estetike utemeljenu i na biološkim zasadama, tj. biologiji / funkcioniranju vizualnoga mozga. Istodobno, ovim ciklusom nastoji problematizirati i odnos umjetnika i djela uviđajući dvojstvo umjetnika-stvaratelja kojemu umjetnički čin daje ulogu i aktivnog sudionika i pasivnog promatrača vlastitog djela.”

“Korištenjem postmodernističkog postupka transfiguracije umjetnosti na konkretnom primjeru apliciranja svojih i citata poznatih ljudi otisnutih na prozirnim folijama na zidove galerije, slikarica negira njihov izvorni kontekst kao jedini. Na ovaj se način poigrava s našim odnosom prema manje ili više poznatim sentencama, pa u skladu s vlastitim zamislima odlučuje sama prevesti i proizvesti njihovo značenje u sadašnjem trenutku razvoja umjetnosti, početku 21. stoljeća koje će u svojim statementima rado označiti kao novo 15. stoljeće – doba ponovnog procvata likovnosti.”

brainbowing_155-x-93-cm_oil-on-canvas

braining_155-x-93-cm_-oil-on-canvas

braining-3_155-x-93cm_oil-on-canvas